RANA PISMENOST I PREDVJEŠTINE ZA ŠKOLU

Gabriela Pandža, mag.logoped

Ranu pismenost čine vještine, znanja i stavovi važni za ovladavanje čitanjem, a prema Kuvač Kraljević i Lenček (2012) osnovne predvještine koje čine temelj tečnom čitanju su: fonološka svjesnost, rječnik, pripovijedanje, svjesnost o tisku i imenovanje slova.

O svakoj vještini po riječ-dvije:

Fonološka svjesnost–  uključuje prepoznavanje, izdvajanje i baratanje manjim dijelovima od riječi, a prema brojnim istraživanjima upravo je ona najvažniji pokazatelj uspješnosti u kasnijem čitanju.

Fonološka svjesnost razvija se po određenom slijedu te od većih jedinica prema manjima, odnosno od slogovne ili plitke do fonemske ili duboke razine.

Rječnik – Shvaćanje djeteta da određene riječi nose značenje pretpostavlja postojanje mentalne riznice pojmova i koncepata, odnosno rječničkog znanja. Istraživanja pokazuju da rječničko znanje utječe na razumijevanje pročitanog teksta, no važno je naglasiti da je taj odnos recipročan, stoga čitanje utječe i na rječnik.

Pripovijedanje – sposobnost pripovijedanja je jedna od temeljnih vještina važnih za čitalačke sposobnosti, a jedan je od pokazatelja jezičnih teškoća. Pripovjedni tekst analizira se na makrostrukturalnoj i mikrostrukturalnoj razini.

Svjesnost o tisku – Kao što je već spomenuto, u predškolskom se razdoblju razvija svjesnost o tisku, a ona obuhvaća interes za tisak, postojanje koncepta o tisku te razumijevanje konvencija u pisanju.

Interaktivnim čitanjem razvija se djetetovo shvaćanje važnosti pisanog teksta i konvencija u pisanju, poput smjera čitanja, stranica, interpunkcijskih znakova, početka i kraja.

Imenovanje slova – Poznavanje grafema jest znanje koje bi se trebalo usvajati usporedno s poticanjem razvoja fonemske svjesnosti ili joj čak prethoditi. Djeca moraju postati svjesna da grafemi predstavljaju foneme i obrnuto, a razumijevanje veze grafem-fonem kasnije pomaže u dekodiranju i upamćivanju pročitanih riječi.

OVE PREDČITALAČKE VJEŠTINE SU KLJUČNE ZA KASNIJI FORMALNI OBLIK UČENJA ČITANJA KOJI SE PRUŽA U ŠKOLSKIM USTANOVAMA.

KOJIM REDOM USVAJATI FONOLOŠKU SVJESNOST ?!

Kao što je već spomenuto postoji određeni redoslijed pojavljivanja vještina fonološke svjesnosti, stoga je važno da se, prilikom uvježbavanja navedenih vještina, poštuje redoslijed usvajanja i da se razine ne preskaču (Kuvač Kraljević i sur.) :

1. SLOGOVNO STAPANJE
2. RASPOZNAVANJE RIME
3. SLOGOVNA RAŠČLAMBA
4. PROIZVODNJA RIME
5. FONEMSKO STAPANJE
6. FONEMSKA RAŠČLAMBA

1. Slogovno stapanje – ponudite djetetu primjer “ RI-BA, što sam rekla koju riječ?“ Dijete će vjerojatno ponoviti RI-BA, jer nije razumjelo što zapravo od njega tražite. Zato ćete mu pokazati što tražite na nekoliko primjera, npr. RI-BA, pa to je jedna životinja koja živi u vodi, to je RIBA! Slušaj sad ovo ŽA-BA, pa to je ŽABA. Pogodi sada ti, mislim da nećeš uspjeti jer je baš, baš teška: MA-CA???? … U aktivnostima za slogovno stapanje možete pokušati npr. samo s određenim kategorijama: voćem, povrćem, životinje (domaće, divlje, morske..), odjeća, obuća… Možete djecu sjesti u krug pa da ispituju jedni druge kada shvate o čemu se radi, vi im samo date kategoriju iz koje biraju riječi. Ukoliko djetetu ne ide slogovno stapanje koristite slike, predmete.. npr. stavite pred dijete jabuku i jagodu i govorite JA-BU-KA, dijete mora izabrati jedno, ukoliko kontinuirano griješi i jednostavno mu ne ide, obavijestite logopeda. Ukoliko na slogovnom stapanju „zapinje“ i ne uspijeva riješiti zadatak, sljedeće razine će mu isto ići teško. Možda rimu uspije usvojiti, ali kada dođe do fonemskog stapanja i raščlambe nastat će problem jer slogovno stapanje, pa i slogovna analiza nisu usvojene! Stoga nemojte preskakati razine i uočeni problem, prijavite ga logopedu 😉 Važno je naglasiti da krenete vježbati od kraćih riječi ka dužima, odnosno od lakših ka težima.. Prvo ćete krenuti od KUĆA, RUKA, MACA i sl. a kasnije dođete do složenih riječi kao što su KUKURUZ, TELEFON, HELIKOPTER, AUTOMOBIL…
2. Raspoznavanje rime – „Slušaj ovo puška-kruška, zvuči li ti kao igra, kao pjesmica?“ dajte djetetu da osjeti ritam tako što ćete i vi izgovarati ove riječi koje se rimuju u ritmu. Možete izmišljati riječi, bitno je da dijete shvati bit. Muška-kruška-puška-ruška-duška-mrav? O-o što sam to zadnje rekla? Pa ponovite opet, dijete mora uočiti da je mrav višak i da ne pripada toj „pjesmici“.
3. Slogovna raščlamba – uzmete sličicu npr . MORE i kažete: gle kako ću ja otpjevati ovu sličicu MO-RE, date djetetu drugu sličicu i kažete : aha sada imamo RIBA otpjevaj mi ti ! Djetetu ovo ne bi trebalo biti problem ukoliko je usvojilo slogovnu analizu, no, ukoliko ipak ide teže koristite pljeskanje rukama ili tupkanje po stolu, tj. pružite auditivni i taktilni osjet djetetu radi lakšeg usvajanja. Ali to ne znači da će dijete stalno koristiti pljeskanje rukama u „rastavljanju riječi“, samo na početku, kasnije izbacite. Pravilo je isto da krećete od lakših riječi ka težima. Možete ubaciti i jednosložnu riječ kako bi zbunili dijete, NOS, KOS, BOS.. riječi koje ne može rastaviti – za koje ide samo jedan pljesak rukom 😊
4. Proizvodnja rime – na vašu ponuđenu riječ dijete treba proizvesti rimu. Vi kažete : METAK, dijete neka proba proizvesti što više riječi koje se rimuju PETAK, TETAK, LETAK, DETAK, KETAK.. a nije bitno imaju li značenje ili ne. Možete napraviti parove sličica koje se rimuju, staviti jedne na lijevu, a jedne na desnu stranu i dijete ih treba upariti. Dijete ne treba znati čitati u predškolskoj dobi!, ali imenovanje slova bi trebalo usvojiti i tu vještinu možete iskoristiti u ovome slučaju npr. Od slova posložite riječ MRKVA, uzmete M i neka stavi C, onda dobijemo CRKVA .. aha, znači samo sam zamijenila jedan mali dio na početku riječi, ali ovaj kraj je ostao isti! Tako djetetu isto možete olakšati razumijevanje.
5. Fonemsko stapanje i 6. fonemska raščlamba – krenete od jednosložnih riječi prema višesložnim riječima. Isto za početak se možete poslužiti slikovnim materijalom .. npr dijelovi tijela i onda krenete U-H-O, dijete treba izreći riječ i pokazati dio tijela, zatim N-O-S, O-K-O, R-U-K-A, N-O-G-A, R-A-M-E, L-A-K-A-T, P-R-S-T-I, G-L-A-V-A, K-O-LJ-E-N-O… Nakon što dijete usvoji preko slikovnog materijala, trebalo bi biti u mogućnosti prepoznati riječ samo na osnovu auditivne poruke koju vi prenosite. Nakon fonemskog stapanja vježbat fonemsku raščlambu (od jednosložnih riječi prema višesložnim): NOS à N-O-S.