Rjeđe i nepravilno pranje ruku (djeteta, roditelja i odgojitelja) nakon brisanja nosa, mijenjanja pelena, prije hranjenja, poslije igre, prije i poslije upotrebe wc-a, značajno utječe na učestalost pojave respiratornih bolesti, ali i ostalih bolesti. Također, negativno utječe na broj i vrstu pobola i veći broj djece u skupini, nepridržavanje zakonskih propisa o preventivno higijenskim uvjetima i mjerama, neredovito prozračivanje prostora, neredoviti boravak na zraku i sl. Sve navedeno govori o važnosti boravka djece na zraku u zimskim mjesecima, ali pod uvjetom da su zdrava kada izlaze vani, te da su svi uvjeti zadovoljeni.
Boravak na zraku u zimskim mjesecima podrazumijeva igre i sadržaje koje mobiliziraju na rad cijeli organizam djeteta, a to su trčanje, grudanje, sanjkanje, skijanje i druge aktivnosti. Važno je znati da može biti i opasno (duži boravak) ako dijete stoji na jednom mjestu ili se vrlo malo kreće, ako je niska temperatura zraka te ako je odjeća i obuća vlažna i tijesna. U ovim situacijama mogu nastati nepoželjne i negativne posljedice po zdravlje djeteta, kao što su pothlađenost organizma, pa čak i smrzotine (najčešće se javljaju na stopalima, nožnim prstima i prstima ruku, nosu i ušnim školjkama, češće kod planinara i za vrijeme zimovanja).
Odjeća djeteta treba biti topla, mekana i suha (skafander i sl.) po mogućnosti nepromočiva. Dijete treba imati u svom ormariću zamjensku (rezervnu) odjeću, kako bi se moglo presvući u slučaju potrebe. Odjeća ne smije biti tijesna (mala) jer steže i sputava dijete u kretanju. Nepotrebno je i štetno obući previše odjeće (npr.nekoliko vesta,hlača i sl.) jer se tada dijete znoji. Prevelika odjeća (veći broj) nije dobra jer stvara dijete nespretnim, nesigurnim i nesretnim (pada ), a može se i pothladiti. Kapa, šal i rukavice su sastavni i obvezni dio zimske odjeće. Obuća ne smije biti tijesna (sputava, žulja, onemogućava normalnu cirkulaciju krvi, može pogodovati nastanku ozeblina i sl.) ali niti prevelika jer i ona može tada izazvati nepoželjne posljedice (nespretnost, pad, ozljeda, pothlađenost i sl.). Obuća treba biti topla na vezanje (učvršćen skočni zglob) s gumom da se ne kliže.
Djecu starije vrtićke dobi dobro je poučiti tehnikama pravilnog disanja (udisati kroz nos, izdisati kroz usta ).
Savjet – obucite dijete kako biste obukli sebe, tj. ni previše, ni premalo, onako kako ćete se u tome najbolje osjećati.
Djecu jasličke dobi također treba svakodnevno voditi na svježi zrak. Primjereno ih obući i obuti, nositi ih u naručju. Ako ih se vozi na sanjkama ili u kolicima, nije preporučljivo ih tako dugo voziti, jer može doći do pothlađivanja, ozeblina, prehlada i sl. (mirno sjede, pa je i cirkulacija usporena, a zbog snijega i leda može doći i do ozljeđivanja). Lice djeteta koje je izloženo svježem (oštrom) zraku, treba namazati kremom.
